Nedavno objavljen postupak provedbe odgovarajućih odredbi republičkog Zakona o hrani (NN 46/07), odnosno Pravilnika o higijeni hrane (NN 9/07), u cilju pomoći svojim članicama HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA – Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika u suradnji s NASTAVNIM ZAVODOM Primorsko-goranske županije, kao savjetodavni provedbeni akt izradila je „Vodič dobre higijenske prakse za ugostitelje“ Broj: 16-792-1599/1-68-2009, od 25.veljače 2009.
Treba napomenuti da je to PRVI vodič takve vrste, što znači da je za očekivati skoro pojavljivanje i drugih odgovarajućih vodiča za ostala prehrambena područja i djelatnosti u Hrvatskoj!
Predmetnim vodičem napravljen je pokušaj stvaranja dokumentacijske podloge za inače neophodnu implementaciju sustava upravljanja sigurnošću hrane HACCP u svakodnevnu praksu ugostiteljskih organizacija i pojedinaca. Pored evidentnih općenitosti i generalizacija (čega su i sami autori bili svjesni, pa su zbog toga pozvali sve zainteresirane na davanje odgovarajućih primjedbi i sugestija), ovaj vodič predstavlja dobru teoretsko-dokumentacijsku osnovu usmjerenu za izradu sličnih drugih vodiča, ali i veliku pomoć organizacijama i pojedincima koji se u zoni svojih djelatnosti SAMI žele baviti ovim zahtjevnim područjem.
Da je tome tako, potvrđuju i sami autori tvrdeći kako je njime: „…odrađen veliki dio posla i zakonskih obveza“.
U istom uvodnom tekstu autorski tim podsjeća kako:“… korištenje usluga različitih konzultantskih tvrtki kod pojedinaca, ugostitelja, te dobivanje certifikata za HACCP nije zakonska obveza“, ali posve korektno - iz razloga evidentne složenosti same materije - dodaju, kako: „…plaćanje i konzumiranje različitih seminara nije pogrešno, jer će podići razinu znanja o tematici HACCP-a“.Gledajući stoga na intenciju i cjelinu ponuđenog materijala - bez obzira na eklatantan propust izražen kroz tvrdnju da: „…nije potrebno ponovo (misli se: samostalno) provoditi analizu opasnosti“ /što je nonsens sam po sebi, jer svaki ugostiteljski objekt ima posve specifične uvjete, pa bi ovakva tvrdnja direktno ugrozila i osnovni razlog zakonodavnog uređivanja ovog područja/ - može se benevolentno zaključiti kako Vodič, kako takav, bez obzira na dane primjedbe ipak zaslužuje stručnu prolaznu osnovu.
Kada je pak riječ o „stručnoj ocjeni“, prvenstveno se ima u vidu stručna podloga koja se stječe odgovarajućom edukacijom – sukladno međunarodnim normama – za MENADŽERA UPRAVLJANJA SIGURNOŠĆU HRANE.
No, da se vratimo na temu.
Sukladno uobičajenom postupanju, HOK i autorski tim su krajem veljače, predmetni vodič dostavili na uvid Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi i zatražili njegovu procjenu sukladnost s člankom 55. Zakona o hrani.
Slijedom zahtjeva, Ministar zdravstva i socijalne skrbi, na temelju članka 88. Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi rješenjem (Klasa: UP/I-011-01/08-01/75; UR.broj 534-08-01/2/1-08-1 od 3.srpnja 2008) imenovao stručno Povjerenstvo za procjenu dostavljenih vodiča.
Temeljem mišljenja stručnog povjerenstva, a u skladu s člankom 55. Zakona o hrani i člankom 8. Pravilnika o higijeni hrane, Ministar zdravstva i socijalne skrbi donio je i odgovarajući zaključak o procjeni vodiča.
U točki 1. – Vodič dobre higijenske prakse i HACCP vodič – Praktična provedba načela HACCP sustava za ugostiteljske objekte – „SMATRAJU SE NACIONALNIM VODIČIMA KOJI SU PRIMJENJLJIVI U SEKTORU KOJEM SU NAMIJENJENI“.
Točka 3. alineja 1. istog zaključka – upućuje da: „…subjekti u poslovanju s hranom moraju isti primjenjivati PRIMJERENO OKOLNOSTIMA i procesima“ u svojim objektima. Time se automatski stavlja van upotrebe već osporena uvodna tvrdnja izdavača i autorskog tima o nepotrebnosti „ponovnog utvrđenja kritičnih kontrolnih točaka (CCP)“, već upravo obratno.Isto se potvrđuje već u narednoj alineji iste točke, kada se njome subjekti upućuju, da se: „…u poslovanju s hranom odredbe ovog vodiča dužni primjenjivati U SKLADU SA STANJEM I PROCESIMA U OBJEKTU“.
I konačno - istom točkom, a narednom alinejom – uspostavlja se preduvjet, po kojemu: „…ukoliko subjekt iz opravdanih specifičnosti odstupa od općih i specifičnih uvjeta higijene hrane“, ipak „mora uzeti u obzir da ta odstupanja mogu biti izvor i drugih opasnosti, te se pri izradi HACCP-plana, TE OPASNOSTI OBAVEZNO MORAJU UZETI U OBZIR“!
I tu zakonske i upravne obveze sudionika – obveznika Zakona o hrani, prestaju!
U praksi je, međutim, pojava potpuno drukčija, te je kao takva i osnovnim razlog ovog teksta. Pokšat ću to obrazložiti:
- Bez obzira što zakonodavac do kraja još nije u potpunosti dovršio niti definitivno uredio područje neposrednog nadzora nad primjenom Zakona o hrani (koje inspekcije i na koji način), pojedini sanitarni inspektori, potpuno samovoljno (ili u dogovoru s pojedinim zdravstvenim ustanovama) tumače (time prijeteći i svjesno dovodeći u zabludu neinformirane), kako SU za IMPLEMENTACIJU HACCP U PRAKSI JEDINO OVLAŠTENI ZAVODI ZA JAVNO ZDRAVSTVO, mada je iz tih struktura veoma mali broj onih koji uopće poznaju područje norme ISO 22000 (kao sustava sigurnosti hrane u čijem je sastavu i sam HACCP. Zbog toga su neke Obrtničke komore, već počele svojim članicama davati slična tumačenja (vidjeti: najsvježiji primjer Zagorske županijske komore) uspostavljajući na taj način praksu protupropisne selekcije.
- Zakonodavac, naime, ni jednom od svojih odluka nije čak niti dao naslutiti da bi takav monopolski položaj htio priskrbiti jednom od svojih ministarstva, već je samo naznačio da će se nadzor PRIMJENE HACCP obavljati preko odgovarajućih inspekcija.
- Zakonodavac još uvijek nije usvojio akt, kojim će urediti način i obim edukacije svojih inspekcijskih timova na području nadzora primjene HACCP, što samo po sebi govori o njihovom nepoznavanju područja. Ako se uzme u obzir činjenica postojanja norme ISO 22000, kao posve specifičnog područja znanja za kojega je potrebno prethodne se stručno educirati, to se nepoznavanje materije čini još drastičnijim.
- Takvo na zakonu neutemeljeno tumačenje, stoga, implicira:
- da će i ostala područja prehrambene proizvodnje i usluga „morati“ krenuti istim putem,
- da se radi o svjesnoj namjeri pojedinaca, u sprezi s drugim pojedincima; sve u cilju stjecanja materijalne dobiti zloupotrebom svojeg službenog položaja, što je kazneno djelo samo po sebi. Jednako, kao što je kazneno djelo i čin prijevare neukih i neupućenih,
- osim područja kaznene odgovornosti, takva postupanja predstavljaju i grubo kršenje gospodarskih propisa, uvodeći u praksu nelojalnu konkurenciju i onemogućavajući slobodno tržišno natjecanje.
Imajući sve iznijeto u vidu, mišljenja smo da je neophodno potrebno u najkraćem mogućem roku od Ministarstva zdravstva, odnosno zakonodavca, zatražiti autentično tumačenje postojećih propisa s područja sigurnosti hrane. Time bi se izbjegli ne samo nonsensi i prekršaji iz ponuđenih primjera, već bi se taj važni sustav zaštitio od nestručnog i neupućenog djelovanja, a sam po sebi usmjerio u željenom funkcionalnom smjeru.
Slavomir C. Miljević
Postavi u favorite
Poveznica
Pošalji u email
Poziva: 1970
Poveznica(0)
URL poveznica za ovaj ulazKomentari (1)
RSS feed komentari
...
napisao saran123 , Svibanj 06, 2009
To su stare kuhinje u kojima funkcioneri pogoduju rođacima, kumovima ili zaslužnim susjedima. Ništa novo ni neobično. Ili je to ipak možda samo plod neznanja i bujne mašte da se propisima mogu riješiti ovakvi problemi i pomoći praksi. Jedina pomoć je obrazovanjue i rad s obrazovanim ljudima.
napisao saran123 , Svibanj 06, 2009
To su stare kuhinje u kojima funkcioneri pogoduju rođacima, kumovima ili zaslužnim susjedima. Ništa novo ni neobično. Ili je to ipak možda samo plod neznanja i bujne mašte da se propisima mogu riješiti ovakvi problemi i pomoći praksi. Jedina pomoć je obrazovanjue i rad s obrazovanim ljudima.
prijava zlouporabe
NEGATIVNI glas
POZITIVNI glas
Glasova: +5
Napišite komentar
Morate biti prijavljeni da biste mogli poslati komentar. Molimo vas da se registrirate ukoliko nemate već otvoren korisnički račun.
| < « | » > |
|---|