U sustavu upravljanja kvalitetom (QMS), ali i ostalim sustavima upravljanja (ISMS, EMS, OHSAS, FSMS, itd) primjenjuju se brojne metode i alati koji pomažu menadžerima da što bolje utvrde stanje sustava kojim upravljaju. Najpopularniji alati koji se primjenjuju za sakupljanje podataka, identifikaciju problema i za otkrivanje mogućnosti poboljšanja su sedam osnovnih menadžerskih alata : zbirna lista grešaka, histogram, kontrolne karte, Pareto dijagram, dijagram uzroka i posljedica (dijagram riblja kost, Ishikawa dijagram), raspršni dijagram i dijagram toka.

Navedene su alati pogodni za obradu kvantitativnih podataka. Prve tri metode primjenjuju se u fazi prikupljanja i pregleda podataka, slijedeće tri u fazi analize podataka, a zadnja se metoda primjenjuje u fazi traženja rješenja.

Zbirna lista grešaka je grafički prikaz u obliku matrice. U prvom se stupcu unose vrste grešaka, a ostali redci mogu predstavljati dane u tjednu, U određeno polje matrice unosi se crtica za svaku otkrivenu grešku. U zadnjem se stupcu zbrajaju crtice upisane u tom retku, što predstavlja broj grešaka u određenom vremenskom intervalu. Zbirna lista grešaka omogućava analizu broja grešaka po danima, procesu, procesnim koraku itd.

SLIČNE TEME

Histogram je stupčasti grafički prikaz učestalosti pojavljivanja određene vrijednosti parametra procesa. Iz njega menadžer kvalitete može uočiti oblik razdiobe procesa ili, ako su zadane granične vrijednosti procesa, odrediti udio proizvoda/usluga koji su nesukladni s propisanim zahtjevima.

Kontrolne karte su grafički prikaz odvijanja procesa praćenjem njegove statistike. U kontrolnu se kartu unose tri bitne vrijednosti za praćenje procesa: ciljna vrijednost, gornja i donja kontrolna vrijednost, izračunate na temelju prethodno iz procesa dobivenih podataka ili na temelju planiranih vrijednosti (na početku procesa). Na apcisi je vrijeme ili redni broj uzorka, a na ordinati vrijednost statistike koja se prati. Karte služe za praćenje odvijanja procesa i otkrivanja da li je proces statistički pod kontrolom (djeluju li u procesu neke sile koje nisu slučajne već imaju neki predvidivi trend promjene).

Pareto dijagram je stupčasti dijagram koji prikazuje učestalost uzroka u padajućem nizu. Talijanski ekonomist Vilfredo Pareto uočio je već u 19-tom stoljeću da se velika većina nacionalnog bogatstva (80%) nalazi u vlasništvu nekoliko ljudi (20%). Menadžeri su uočili da i u procesima vrijedi takozvani Paretov princip, tj. da 20% uzroka izaziva 80% posljedica. Paretov dijagram pomaže menadžeru otkriti koji su to uzroci (20%) koji izazivaju najveći dio posljedica (80%). Otklanjanjem tih uzroka ili njihovim ublažavanjem ostvaruju se u procesu bitna poboljšanja.

Dijagram uzroka i posljedice je grafički prikaz u obliku riblje kosti. Na mjestu riblje glave upisuje se posljedica koja se analizira. Na glavnim rebrastim kostima unose se glavni uzroci koji izazivaju navedenu posljedicu (obično: ljudi, strojevi, materijali, metoda, mjerenja, zamisao, okoliš, organizacija). Na svakoj glavnoj rebrastoj kosti mogu se unositi uzroci kojima je zajednički naziv dan na vrhu glavne rebraste kosti. Ovaj se dijagram u literaturi najčešće naziva Ishikawa dijagram po japanskom znanstveniku koji ga je predložio.

Raspršni dijagram prikazuje statističku povezanost dviju varijabli procesa. U dijagram se unosi niz točke kojima je vrijednost apcise jednaka vrijednosti nezavisne varijable, a vrijednost ordinate pripadna vrijednost zavisne varijable. Iz dijagrama se može zaključiti o statističkoj jakosti veze između dviju varijabli, ali se ne može utvrditi zašto je to tako.

Dijagram toka je grafički prikaz aktivnosti, kontrola i načina njihovog povezivanja. Omogućava lako komuniciranje u timu, praćenje odvijanja aktivnosti, uočavanja nelogičnosti u redoslijedu aktivnosti, nepotrebnim ponavljanjima itd.

Smisao ovih alata, pored već navedenog, je sustavno prikupljanje podataka, njihov pregledan prikaz na listu, obično formata A4, bez ikakvih suvišnih informacija - „šumova“. Ovakav prikaz omogućava mozgu da stvara veze među prikazanim podacima i onima već prethodno akumuliranim, što može dovesti do takvog povezivanja koje do sada nije bilo poznato ili vidljivo. Možda se upravo ta nova veza pretvori u buduće poboljšanje.

Od svakog se menadžera sustava upravljanja očekuje da primjenjuje ove alate jer su prvenstveno njemu i namijenjeni. Bez njih je otežano komuniciranje unutar tima o problemima kvalitete (kao i ostalih sustava upravljanja) i dokazivanje efikasnosti provedenih popravnih radnji i mjera poboljšanja. U ostalom, i pomoću njih se može dati dokaz auditorima na recertifikacijskim auditima da je sustav poboljšan i koliko u odnosu na prethodni certifikat. Zbog toga je teško zamisliti uspješnog menadžera QMS, ISMS, EMS, OHSAS, FSMS a da ne poznaje i ne koristi neke od ovih alata u fazi mjerenja i analize sustava koji se traže primjenom PDCA kruga.

Dodajte ovu stranicu na Vašu socijalnu mrežu

| Više...