Sedam osnovnih menadžerskih alata namijenjeno je za prikupljanje analizu i donošenje odluka kad su na raspolaganju kvantitativni podaci (rezultat mjerenja ili brojenja).

Japansko društvo znanstvenika i inženjera definiralo je sedam novih menadžerskih alata koji su namijenjeni za rad s kvalitativnim podacima, kad se neko svojstvo kvalitete daje izjavom ili ocjenom. U sedam novih menadžerskih alata ubrajaju se: relacijski dijagram, dijagram afiniteta, dijagram stabla, matrični dijagram, matrica prioriteta, program procesnih odluka i mrežni dijagram aktivnosti.

U nekim se radovima navodi i drugi popis sedam novih menadžerskih alata. Tako se umjesto matrice prioriteta  i programa procesnih odluka navode dijagram polja sila i dijagram analize matrice podataka. Smatramo da su navedeni sedam novih alata bitnih u procesu donošenja odluka.

1. Relacijski dijagram

U traženju rješenja za kompleksnije probleme nailazimo za višestruke veze između različitih elemenata problema. Relacijski dijagram omogućava prikaz svih otkrivenih elemenata problema, a strelicama opisujemo njihove međusobne ovisnosti. Smjerom strelice prikazuje se smjer djelovanja među elementima problema (vidi sliku 1). Broj ulaznih i izlaznih strelica može se navesti na dnu listića. Tim za kvalitetu primjenjuje ovaj alat kad ima nejasnu sliku problema. Otkrivanje relacija između elemenata stvara se jasna slika o problemu. To onda olakšava traženje rješenja.

2. Dijagram afiniteta

Ovaj se alat primjenjuje kad, kao rezultat nekog istraživanja, imamo skup podataka u vidu izjava, stavova ili ocjena, te je podatke potrebno sortirati po nekim zajedničkim svojstvima. Izjave se obično napišu na ljepljivim papirićima o točnom obliku kako su izrečene, a onda ih se timskim radom sistematizira u skupine kojima je zajedničko neko svojstvo. Svakoj se sortiranoj skupini kao zaglavlje dodaje naziv zajedničkog svojstva (vidi sliku 2). Pojedine se skupine mogu dalje sortirati u veće sve dok se ne iscrpe sve mogućnosti. Ovim se alatom sve izjave, stavovi ili ocjene dovode u vidno polje pojedinaca, a postupkom sortiranja stvara se mozaik koji jasnije oslikava problem. Nakon sortiranja obično se listići označe brojevima kako bi se nakon provedene analize mozaik mogao lako rekonstruirati.

3. Dijagram stabla.

4. Matrični dijagram

Ovaj alat primjenjuju timovi kvalitete kad žele provesti višestruku usporedbu dviju lista sastavljenih od značajki, zahtjeva ili izvedbi. Najjednostavnija je takozvana L matrica, u kojoj se u prvom stupcu matrice unosi sadržaj prve liste, a u prvom retku sadržaj druge liste. U sjecištu određenog stupca i retka unosi se procjena jačine međusobnog odnosa (prednosti). Jačina povezanosti unaprijed se definira simbolima i brojčano. Ljestvice mogu biti različite, npr. (1, 2, 3); (1, 3, 5); (1, 2, 3, 4, 5) itd. U zadnjem stupci i retku zbroje se procjene i dobije se ocjena najpovoljnijeg elementa (opcije) na svakoj listi (vidi sliku 4). Stavka koja ima najveći zbroj ima prednost pred ostalim stavkama.

5. Matrica prioriteta

Menadžerima se često predoči lista problema. Koji je problem najvažniji? Matrica prioriteta omogućava sortirati probleme s liste prema prioritetima. Kako bi se to postiglo potrebno je definirati kriterije odlučivanja i svaki kriterij ponderirati ponderom važnosti. U prvom stupcu matrice unosi se lista problema, a u prvom retku matrice kriteriji (s ponderom) i rezultat (vidi sliku 5). U sjecištu stupca i retka upisuje se procjena važnosti problema prema kriteriju. Rezultat redoslijeda prema tom kriteriju je produkt pondera kriterija i procjene važnosti. Krajnji rezultat je jednak zbroju rezultata redoslijeda po svim kriterijima. Što je veli rezultat to je veći prioritet problema.
 
6. Program procesnih odluka

Svaki se plan sastoji od popisa aktivnosti, ciljeva, rokova i odgovornosti. Međutim često se puta plan ne realizira prema željama donositelja. Program procesnih odluka je alat koji menadžeru  omogućava da unaprijed predvidi probleme i način njihovog rješavanja, odnosno plan protumjera (vidi sliku 6). Program procesnih odluka nije ništa drugo nego grafički prikaz planskih aktivnosti, mogućih problema i mjera koje treba poduzeti kako bi se problem riješio, umanjio ili spriječilo njegovo pojavljivanje.

7. Mrežni dijagram aktivnosti

Svaki ozbiljniji projekt sastoji se od mnogo aktivnosti. Početak aktivnosti ovise o završetku aktivnosti koje prethode. Aktivnosti treba tako složiti da se odvijaju funkcionalnim redom a početak i kraj svake aktivnosti treba vremenski uskladiti kako bi se cijeli projekt realizirao u predviđenom roku. Dijagram mreže aktivnosti je alat koji omogućava projektnom timu posložiti redoslijed aktivnosti kako bi bio smislen i funkcionalan. Mreža aktivnosti sastoji se od pravokutnika u koji se upisuju aktivnosti, a ponekad se unosi vrijeme potrebno za realizaciju aktivnosti, najranije vrijeme početka i završetka aktivnosti i najkasnije vrijeme početka i završetka aktivnosti. Pravokutnici se povezuju strelicama kako se naznačio iza koje završene aktivnosti može početi slijedeća aktivnost. Prvi pravokutnik s lijeve strane predstavlja početak projekta, a zadnji desni predstavlja kraj projekta.
 
Menadžeri u svom radu veoma često primjenjuju novih sedam menadžerskih alata iako manje od sedam osnovnih. Očekuje se od menadžera da poznaje alate koji olakšavaju sustavni pristup rješavanju problema, a ne da odluke donosi na temelju intuicije. Za njihovu efikasnu primjenu, kao i poznavanje varijanti pojedinih alata vjerojatno su potrebna dodatna educiranja.

URL poveznica za ovaj ulaz

Komentari (0)

RSS feed komentari