Kako se oduprijeti mobbingu na radnom mjestu |
 |
 |
 |
| Autor Mr.sc. Andreja Marcetić | |||
| Utorak, 26 Svibanj 2009 17:56 | |||
|
Izraz mobbing potječe od engleskih riječi mob što znači ološ, svjetina, rulja, odnosno mobbish što znači prostački, grub, vulgaran. Izvedenica mobbing znači prisilno, vulgarno, manirom ološa, nekoga psihički dokrajčiti, društveno potpuno degradirati, uništiti ga i isključiti iz društvenog života. Takvo i slično ponašanje označava se i drugim pojmovima, kao što su psihoteror, psihološki teror, horizontalno nasilje ili samo konflikt (harrassment, whistleblowing)
U literaturi se spominje oko 45 (Koić, Filaković, Mužinić, Matek, Vondraček, 2002) različitih suptilnih aktivnosti koje se prepoznaju u procesu mobbinga, a u različitim kulturama postoje i karakteristična specifična ponašanja. Na primjer, u radnoj okolini izabrana žrtva mobbinga ne može doći do riječi, stalno je prekidaju u govoru ili ignorirajukao da ne postoji. Razgovor se naglo prekida u trenutku kada ona ulazi u prostoriju, žrtvu se isključuje iz društvenog života na poslu (npr. "zaboravlja" se pozvati na proslave, zabave, ignorira se u stankama). Pojačana je kontrola njezine prisutnosti na poslu više ili manje nego što je to uobičajeno u dotičnom okružju, žrtvu se premješta u ured udaljen od radnih prostora ostalih kolega. Dobiva samo besmislene radne obveze koje su ispod njezine profesionalne kvalifikacijske razine, zadatke koje ne može riješiti ili stalno dobiva nova i nova zaduženja. Uskraćuju joj se važne informacije, žrtvu se stalno izlaže kritici, optužuje se za propuste koji se nisu dogodili, za ono što je napasnik kriomice namjerno uklonio ili oštetio. Neutemeljeno se obezvrjeđuju rezultati njezina rada. Stalno su prisutne šale na račun govora, držanja, hoda, odijevanja, izgleda, privatnog života, nacionalnosti, spola, rase i sl. Šire se neprovjerene glasine, klevete, pogrde, u pokušaju sramoćenja žrtve uz negativno osvrtanje na cjelokupni život, rad i privatnost (npr. izmišljene seksualne intrige). Uskraćena joj je mogućnost za ispriku. Ponekad se koriste sva moguća sredstva omalovažavanja do glasnog izderavanja i kritike, prijetnji, pismeno i telefonski, što gdjegod prijeđe u teror telefonskim pozivima. Ponekad se događaju i seksualna i fizička zlostavljanja. Cilj je psihološki potpuno poniziti i uništiti žrtvu. Takvo stanje postaje za žrtvu mučna agonija.
Faze mobbinga
U prvoj fazi mobbinga, kao njegova moguća osnova, pojavljuje se neriješen sukob među suradnicima, a posljedica su poremećeni međuljudski odnosi. Izvorni se sukob ubrzo zaboravlja, a zaostale agresivne težnje usmjeravaju se prema odabranoj osobi. U drugoj fazi potisnuta agresija eskalira u psihoteror. U vrtlogu spletki, poniženja, prijetnji, psihičkog zlostavljanja i mučenja, žrtva gubi svoje profesionalno i ljudsko dostojanstvo. Počinje se osjećati, a naposljetku doista i postaje manje vrijednim subjektom koji u svojoj radnoj okolni gubi ugled, potporu i pravo glasa. U trećoj fazi već obilježena i neprekidno zlostavljana osoba postaje "vrećom za udarce", "dežurnim krivcem" za sve propuste i neuspjehe kolektiva. Četvrta faza je karakteristična po očajničkoj "borbi za opstanak" žrtve, u koje se tada pojavljuje sindrom izgaranja na poslu, tj. kronični sindrom umora (burn-out), psihosomatski ili depresivni poremećaji. U petoj fazi, uglavnom nakon višegodišnjeg teroriziranja, žrtve obolijevaju od kroničnih bolesti i poremećaja, napuštaju posao ili posežu za suicidalnim izlazom.
Posljedice nehumanog mobbing ponašanja mogu biti katastrofalne i razorne za samu osobu, njezino zdravlje i obitelj, ali i za društveni sustav. Odražavaju se na svim područjima žrtvina života. Najčešće posljedice mobbinga su (Cassitto, M.G.: Mobbing in the workplace: new aspects of an old phenomenon. - Med Lav, 2001, 92(1):12-24.) burn-out sindrom, reaktivna depresivna stanja, reaktivna psihotična stanja paranoidnog tipa, kronični posttraumatski stresni sindrom i samoubojstvo kao najtragičnija posljedica. Osoba izložena mobbingu postaje demotivirana, smanjeno produktivna, izostaje s posla, razvija psihičke i fizičke poremećaje zbog kojih odlazi na bolovanja i u prijevremenu mirovinu.
Koji uzroci dovode do pojave mobbinga?
Uzroci mobbinga su mnogobrojni, no najčešće mobbing izrasta iz sukoba, kojem je okidač neka značajna promjena u radnoj sredini. Sukob prerasta u rat između dvije strane zbog njihovih suprotnih stajališta. Daljnji uzrok mobbinga može biti ignoriranje mobinškog ponašanja; žrtva se plaši započeti braniti, jer se boji gubitka posla, usamljena je i bespomoćna, s premalo socijalnih ovlasti. Nekompetentni rukovoditelji ne prepoznaju, ne sprječavaju i ne zaustavljaju mobinško ponašanje, pa to postaje jedan od najčešćih razloga za njegovo događanje. Čest razlog za pojavu mobbinga pretjerani su zahtjevi rukovodstva tvrtke, loša radna klima, nedostaci u organizaciji rada, nejasne odredbe glede ovlasti tj. radno - pravni propisi. Važan uzrok je i socijalni sklop skupine u kojoj vlada zavist, neprijateljstvo, pritisci i sl.
Tko su žrtve mobbinga?
Mobbingu su podjednako izloženi i muškarci i žene. Muškarci češće doživljavaju prijetnje ili fizičke nasrtaje, a oko 15 posto žena susrelo se i sa seksualnim ugrožavanjem na poslu. Najčešće žrtve uznemiravanja tihe su, mirne i povučene djelatnice, često zastrašene i osjećajem manje vrijednosti, kojima se može lako manipulirati. Među zaposlenicima visoke stručne spreme najčešće su žrtve mlade osobe pune entuzijazma, čija je karijera u usponu i nije u skladu s očekivanjima okoline ili planovima nadređenih osoba. Posebno su česte žrtve mlade, samohrane majke i neudate žene.
Tko su zlostavljači - "mobberi"?
Najčešći zlostavljači su osobe specifičnih osobina ličnosti, smanjenog kapaciteta za ljubav, osobe s problemima u vrijednosnom sustavu, na moralnoj razini, kvalifikacijama, osobnim ciljevima i motivima odnosno sociopatskoj osobnosti (Gruber, 2005). Mobbingom prikrivaju nemoć u nekoj drugoj sferi svojega života (najčešće privatnog, u braku ili obitelji) formirajući oko sebe grupu u kojoj dokazuju svoju može i važnost na račun žrtve. Nerijetko to čine iz osobnog straha da neće biti cijenjeni ili da će sami postati nečijom žrtvom. Njima se lako pridružuju slabi u strahu da ne postanu žrtve. Zlostavljači se često zapravo osjećaju podređeno i nemoćno, pa svoju nesposobnost skrivaju projekcijom na druge. Zlostavljačje nezadovoljan sobom, svojom karijerom i sposobnostima i osjeća zavist. Manipulativni su i dvolični, npr. u kontaktu sa žrtvom izrazito bezobzirni, a s ostalim suradnicima simpatični i pristupačni. Neki zlostavljaju i svjesno, s namjerom naškoditi drugome ili ga prisiliti da napusti radnu sredinu. To čine kad se osjećaju ugroženo ili u situacijama kad postoji npr. višak radne snage. U kriznim vremenima nekih tvrtki “žrtveno janje” se izabire zbog unutrašnjih problema i napetosti, pa na njemu svi sami sebi dokazuju da su snažniji i sposobniji.
Ima li mobbing posljedice na zdravlje žrtve?
Dugotrajnije izlaganje mobbingu uvijek dovodi do ozbiljnih zdravstvenih posljedica uključujući pojačani rizik razvoja tjelesnih i psihičkih bolesti. Riječ je o procesu, koji kod nekih osoba postaje pravo traumatsko iskustvo, životna ugroženost te može dovesti do brojnih poremećaja; tjelesnih - kronični umor, probavne smetnje, prekomjerna tjelesna težina ili mršavljenje, različiti bolni sindromi, smanjen imunitet; psihičkih - depresivno raspoloženje, burn - out sindrom, emocionalna praznina, osjećaj gubitka životnog smisla, anksioznost, gubitak motivacije i entuzijazma, apatija ili hipomanija, poremećaj prilagodbe, depresija, nesanica, povećana potreba za alkoholom, sedativima, cigaretama te poremećaji ponašanja - iritabilnost, projektivnost, nekritično rizično ponašanje, gubitak koncentracije, zaboravnost, eksplozivnost, grubost, pretjerana osjetljivost na vanjske stimuluse, bezosjećajnost, rigidnost, stalna okupiranost poslom, obiteljski problemi, suicid.
Psihički poremećaji povezani s mobbingom su poremećaj prilagodbe ili poslijetraumatski stresni poremećaj (PTSP) s promjenom osobnosti uz prevagu opsesivno - depresivnog sindroma. obuhvaća neprijateljstvo i nepovjerljivost prema okolini, stalni osjećaj napetosti, iscrpljenost, demoraliziranost zbog stalnog ponižavanja, omalovažavanja, ismijavanja i odbačenosti (Poredoš, Kovač, 2004)
Mobbing i burn - out sindrom
Uzmobbing je vezan i “burn out” ili sindrom izgaranja na poslu. To je progresivni gubitak idealizma, energije i smislenosti vlastitog rada, koji nastaje kao rezultat frustracija i stresa. Izgaranje na poslu nije isto što i umor. Umor ne uključuje promjene stavova prema poslu i ponašanje prema klijentima. Izgaranje prate negativne emocije, npr. depresija, nedostatak snage, nezadovoljstvo, strah, neodgovarajuća kvaliteta života i beznađe, gubitak samopouzdanja, nemogućnosti prosudbe i donošenja odluka; iscrpljenost, osjećaj nemogućnosti vladanja emocijama, depersonalizacija tj. promijenjen doživljaj osobnog identiteta.
Seksualno uznemiravanje (harassment) je jedan od načina mobbinga, a definira se kao svaki oblik neželjenog verbalnog, neverbalnog i fizičkog ponašanja seksualne prirode, svaki pokušaj seksualnog utjecaja osobe na osobu, s ciljem ili efektom povrede dostojanstva osobe, koji je uznemiruje, zbunjuje i doživljava se neugodnim. Važan je spol žrtve i zlostavljača, učestalost pojavljivanja i kategorija ponašanja zlostavljača. Ova ponašanja mogu se usmjeravati od muškarca prema ženi, žene prema muškarcu, žene prema ženi, muškarca prema muškarcu, između nadređenih prema podređenima. Realizira se kao zlouporaba moći ili kontrole ili zamjena nečega za nešto (seks kao uvjet), uz insistiranje na pokornosti i poslušnosti. Npr. nudi se promaknuće na bolje radno mjesto, veća plaća ili nagrada, ili prijetnje i zastrašivanja ovisno o tome prihvaćaju li se seksualne ponude ili ne. Drugi način zlostavljanja je uspostavljanje neprijateljskog seksualiziranog ambijenta u radnom prostoru, gdje se ponavljaju neugodne radnje, riječi i ponašanja seksualne prirode, vicevi, šale, geste, neželjeni dodiri, pogledi, usputna dobacivanja, neželjeni komentari nečijeg izgleda, ponašanja i oblačenja, pomanjkanje poštovanja, prekomjerno prijateljsko ponašanje, “izvan onoga što spada u posao”.
Mobbing se prema istraživanjima najčešće događa u loše organiziranim poduzećima i u slučajevima bespomoćnog ili nezainteresiranog menadžmenta. Na kraju nema pobjednika. Širi se atmosfera straha. Istraživanja su pokazala (Davenport N., Schwartz DR, Elliott PG. Mobbing.Emotional Abuse in the American Workplace. Civil Society Publishing Ames, Iowa, 1999.) da su u tvrtkama kojima upravljaju diktatori zaposleni pokazali dvije vrste reakcija: jedni padaju kao žrtve mobbinga, a drugi razvijaju određene oblike dodvoravanja kao neku vrstu obrambenog mehanizma. Uspješno poslovanje se ne bi trebalo svesti na vladavinu straha koja tako može zloupotrijebiti parolu “red, rad i disciplinu”, koju treba provesti poticanjem radnih kapaciteta zaposlenika kroz ozračje pozitivne komunikacije.
Što učniti prepoznamo li mobbing u svojoj radnoj sredini?
Pismeno zabilježite svaki mobinški nasrtaj i arhivirajte sve pismene dokumente. O onome što vam se događa obavijestite osobu iz vaše radne sredine u koju još uvijek imate povjerenja, a ako takva osoba ne postoji, obratite se aktivisti neke od udruga za zaštitu ljudskih prava, za jednakost spolova, Udruzi za zaštitu žrtava mobbinga. Pokušajte razgovarati s osobom koja vas zlostavlja o njenom ponašanju i postupcima. Ne dajte se uvući u mobbing! Uočite li žrtvu mobbinga, budite ljubazni, razgovarajte s njom, pomozite joj. Pokušajte reći zlostavljačima neka prestanu sa svojim ponašanjem. U slučaju pojave psihičkih ili tjelesnih poremećaja, potražite savjet psihologa, psihijatra, liječnika obiteljske medicine ili medicine rada. Potražite savjet pravnika koji se bavi radnim pravom. Educirajte se o komunikaciji, koristite ugodne tjelesne aktivnosti i tehnike relaksacije.
Kako suzbiti mobbing?
Osnovne mjere za suzbijanje mobbinga prije svega su sustavna prevencija, prepoznavanje problema i stručna rehabilitacija. Zaposlenici koji su žrtve mobbinga obično šute o mobbingu, zato i poslodavac i zaposlenici trebaju znati da je kažnjiv i kome se trebaju obratiti za pomoć. Potrebno je osigurati dostupnost nepristranih stručnih osoba koje će se baviti prijavljenim zlostavljanjem, a one ne smiju biti zaposlene u tom kolektivu. Poslodavac na temelju Zakona o radu, internim uredbama i pravilnicima mora razraditi postupak sprječavanja mobbinga u svom kolektivu (sukladno čl. 30. Zakona o radu, poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla, tako da osigura uvjete rada u kojima neće biti izloženi psihičkom ili fizičkom uznemiravanju, uključujući i seksualno.) Ova zaštita uključuje i poduzimanje preventivnih mjera, a postupak i mjere zaštite uređuju se kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.
Umjesto zaključka
Čovjek još uvijek najveći dio svog svjesnog vremena provodi na radnom mjestu, nerijetko okružen “zlostavljačima”. Zaposlenik je osnovna vrijednost tvrtke, a mobbing je pojava koja se događa upravo na radnim mjestima. Njegove negativne posljedice odražavaju se na pojedinca, radnu sredinu i cjelokupno socijalno okruženje. Stoga, važno je biti informiran i upozoren na značajnost problema mobbinga, naučiti ga prepoznati kao preduvjet samozaštitnog ponašanja te spriječiti sustavnom prevencijom i konkretnim zahvatima (treningom komunikacijskih vještina, zaštitnim zakonodavstvom i organizacijskom politikom i praksom koja ne tolerira zlostavljanje te čuva dostojanstvo građana).
I za kraj, sjetimo se da su "… ljubav i rad dva osnovna uporišta na koja se oslanja zdravlje…" (Freud) te da bez obzira događa li se mobbing nama osobno ili nekom od naših suradnika, onima s kojima dijelimo radne zadaće iste razine, našim podređenim ili nadređenim, ne možemo biti sretni okruženi nesretnim ljudima (Vukušić, 2006).
mr.sc. Andreja Marcetić, predsjednica Upravnog vijeća COO Zagreb
Postavi u favorite
Poveznica
Pošalji u email
Poziva: 6826 Poveznica(0)
Komentari (0)
 Napišite komentar
Morate biti prijavljeni da biste mogli poslati komentar. Molimo vas da se registrirate ukoliko nemate već otvoren korisnički račun.
|
URL poveznica za ovaj ulaz
RSS feed komentari
